Bloggfęrslur mįnašarins, nóvember 2012

Heildręn mešferš - heilsubót eša kukl?

Žingsįlyktunartillaga - sem ég er mešflutningsmašur aš - um aš kannašar verši forsendur žess aš nišurgreiša heildręna mešferš gręšara til jafns viš ašra heilbrigšisžjónustu, hefur vakiš augljósan įhuga ķ samfélaginu, jafnvel hörš višbrögš hjį sumum. Eitt dęmi er  žessi vanhugsaša fordęming į heimasķšu Vantrśar žar sem žvķ er haldiš fram aš umręddir žingmenn - Gušrśn Erlingsdóttir, Bjarkey Gunnarsdóttir og undirrituš - séum aš leggja žaš til aš rķkiš "nišurgreiši skottulękningar" eins og žaš er oršaš svo smekklega.

Verši hin įgęta žingsįlyktunartillaga okkar žriggja samžykkt gerist einfaldlega žetta:

Skipašur veršur starfshópur meš fulltrśum frį embętti landlęknis, Sjśkratrygginga Ķslands, Bandalagi ķslenskra gręšara, rķkisskattstjóra og velferšarrįšuneyti. Sį hópur metur žaš ķ ljósi fyrirliggjandi upplżsinga um gagnsemi heildręnnar mešferšar gręšara hvort efni standi til žess aš bjóša fólki upp į nišurgreišslu slķkrar mešferšar - hvort sem hśn er žį lišur ķ  t.d.

  • eftirmešferš (td eftir krabbameinsmešferš, įfengismešferš eša dvöl į gešsjśkrahśsi svo dęmi sé tekiš)
  • stošmešferš viš ašrar lęknisfręšilegar/hefšbundnar mešferšir (t.d. stušningur viš kvķšastillandi mešferš, mešferš viš žunglyndi eša vegna mešferšar langvinnra, įlagstengdra sjśkdóma)
  • eša sjįlfstęš mešferš vegna óskilgreindra heilsufarslegra vandamįla sem  lęknavķsindin rįša jafnvel ekki viš meš hefšbundnum ašferšum.

Heildręnar mešferšir hafa įtt vaxandi fylgi aš fagna undanfarna įratugi sem lišur ķ almennri heilsuvakningu og auknum skilningi lęknavķsindanna į žvķ aš sjśkdómar eru sjaldnast einangraš fyrirbęri, heldur afleišing samverkandi žįtta ķ lķfi fólks: Lifnašarhįtta, andlegs įlags, erfša o.s.frv.

Nįttśrulękningafélag Ķslands reiš į vašiš į sķšustu öld meš stofnun heilsuhęlisins ķ Hveragerši, žar sem fólk fęr einmitt heildręna mešferš viš żmsum kvillum t.d. eftir skuršašgeršir eša lyfjamešferšir: Slökun, nudd, leirböš, hreyfingu, nįlastungur o.fl.

Verši žessi starfshópur skipašur mį vęnta žess aš hann muni lķta til žeirra rannsókna og annarra gagna sem fyrir liggja um gagnsemi slķkra mešferšarśrręša, ręša viš lękna og annaš heilbrigšisstarfsfólk og leita įlits žeirra.

Fyrir nokkrum įrum spratt upp mjög heit umręša um įgęti eša gagnsleysi höfušbeina og spjaldhryggjamešferšar. Fram į svišiš žrömmušu lęknar sem höfšu allt į hornum sér ķ žvķ sambandi. Žį skrifaši ég žessa grein į bloggsķšu mķna sem mér finnst raunar eiga fullt erindi inn ķ žessa umręšu enn ķ dag.


Umsnśningur aušlindaįkvęšis?

Vaxandi eru įhyggjur mķnar af žeirri breytingu sem  nś er oršin į aušlindaįkvęši veršandi stjórnarskrįr. Ég tel žvķ óhjįkvęmilegt aš hugaš verši nįnar aš  afleišingum žeirrar "oršalagsbreytingar" - enda óttast ég aš hśn geti snśiš įkvęšinu upp ķ andhverfu sķna. Žaš hringja allar višvörunarbjöllur hjį mér yfir žessu, og lögfręšingar sem ég hef rętt viš eru sammįla mér um aš žetta sé (eša geti a.m.k. veriš) efnisbreyting.

Ķ tillögu stjórnlagarįšs aš nżrri stjórnarskrįr - og į atkvęšasešlinum sem almenningur tók afstöšu til ķ kosningunni 20. október sķšastlišinn - sagši žetta um aušlindir ķ 34. grein:

„Aušlindir ķ nįttśru Ķslands, sem ekki eru ķ einkaeigu, eru sameiginleg og ęvarandi eign žjóšarinnar." 

 74% žeirra  sem tóku žįtt ķ atkvęšagreišslunni samžykktu žetta oršalag.

Ķ žvķ frumvarpi sem nś liggur fyrir Alžingi eftir yfirferš sérfręšinganefndarer hins vegar talaš um žęr aušlindir „sem ekki eru hįšar einkaeignarrétti".

Ég óttast aš žar meš sé veriš aš vķsa žvķ til įkvöršunar dómstóla framtķšarinnar aš fęra t.d. kvótahöfum eignarrétt yfir fiskveišiaušlindinni, svo dęmi sé tekiš. Žaš er ekki žaš sem žjóšin kaus um žann 20. október. Žį tóku kjósendur jįkvęša afstöšu til žess aš aušlindirnar - žar meš talin fiskveišiaušlindin - séu ķ ęvarandi eigu žjóšarinnar.

Hér žarf aš bśa žannig um hnśta aš engin hętta sé į žvķ aš žetta įkvęši sem į aš vernda eignarrétt žjóšarinnar yfir aušlindunum snśist upp ķ andhverfu sķna. Žvķ hef ég óskaš eftir žvķ aš fjallaš verši um žetta sérstaklega ķ umhverfis- og samgöngunefnd, sem og atvinnuveganefnd ķ tengslum viš stjórnarskrįrvinnuna. Ég hef lķka vakiš athygli nefndarmanna ķ stjórnskipunar- og eftirlitsnefnd į mįlinu, og óskaš eftir žvķ aš žetta verši tekiš til sérstakrar umfjöllunar.

Hér mį enginn vafi leika į inntaki aušlindaįkvęšisins eša ęvarandi eign žjóšarinnar yfir aušlindum sķnum.


Hvert er žį öryggi aldrašra į hjśkrunarheimilum?

Mįlefni hjśkrunarheimilisins Eirar vekur margar įleitnar spurningar.

Hér er um aš ręša sjįlfseignarstofnun sem rekin er į dagpeningum frį rķkinu.  Stofnun sem hefur tekiš viš hįum greišslum frį skjólstęšingum sķnum og rķkinu - en mešhöndlaš žį fjįrmuni eins og žeir vęru rįšstöfunarfé stjórnenda, e-s konar risnu fé fyrir vini og vandamenn žeirra sem treyst var fyrir žessum fjįrmunum. „Örlętisgjörningur" er oršiš sem Rķkisendurskošun notar yfir žann gjörning. Ekki er ég viss um aš ašstandendur ķbśa Eirar myndu velja žaš orš. Veršur mér žį hugsaš til ašstandenda gamla mannsins sem kom meš 24 mkr ķ feršatösku fyrir fįum įrum til žess aš greiša fyrir ķbśšina sem hann fékk aš flytja inn ķ į Eir. Sķšan greiddi hann 63 žśs. kr.  mįnašarlega fyrir aš fį aš bśa žar.

Žetta ógešfellda mįl hlżtur aš verša rannsakaš frekar  og óhugsandi annaš en aš stjórn heimilisins segi af sér, eša verši lįtin segja af sér, sjįi hśn ekki sóma sinn ķ žvķ aš vķkja sjįlf.

En žetta mįl vekur įleitnar spurningar fyrir okkur alžingismenn, sem varša öryggi, eignastöšu og réttindi aldrašs fólks sem dvelur į hjśkrunar- og dvalarheimilum landsins.

Ķ žinginu ķ dag beindi ég žeim tilmęlum til formanns velferšarnefndar Alžingis, Sigrķšar Ingibjargar Ingadóttur, aš taka mįlefni hjśkrunarheimilanna upp meš heildstęšum hętti ķ velferšarnefnd žingsins. Žaš žarf aš endurskoša og fara vel yfir  žaš fyrirkomulag sem nś višgengst varšandi framlag aldrašra til bśsetu- og dvalarréttinda į žessum heimilum. Fólk greišir hįar fjįrhęšir ķ upphafi,  og žarf auk žess aš  sęta upptöku lķfeyrisgreišslna frį Tryggingastofnun. Žess eru dęmi aš fólk missi nįnast öll fjįrforrįš viš žaš aš fara inn į slķk heimili. Žetta er gert ķ nafni „öryggis" og „umönnunar" sem reynist svo ekki betra en dęmiš um Eir sannar.

Žaš er kominn tķmi til aš endurskoša mįl žessi ķ heild sinni.


Byggšaröskun er ekki nįttśrulögmįl

Hólmavķk.kassabķlarallż.strandiris_Jon_Jonsson Žaš er gott aš bśa śti į landi, ķ nįmunda viš hreina nįttśru, ķ göngufęri viš vinnustaš og skjóli umhyggjusams nęrsamfélags. En žessi lķfsgęši kosta sitt.

Hśshitun į köldum svęšum er margfalt dżrari en ķ Reykjavķk.  Žaš er mannleg įkvöršun. Vöruverš er umtalsvert hęrra vegna flutningskostnašar - žvķ er hęgt aš breyta.

Hrafnseyrarheiši.16.april.2012.vegagerdinSamöngur, raforkuöryggi, gott internetsamband:  Allt eru žetta forsendur žess aš atvinnulķf og byggš fįi žrifist og dafnaš - og allt eru žetta mannlegar forsendur sem hęgt er aš breyta, ef vilji og heildarsżn eru fyrir hendi.

Höfušborgin aflar 42% rķkistekna, en hśn eyšir 75% žess sem kemur ķ rķkiskassann.  Žaš er ekki nįttśrlögmįl.

Žróunin į landsbyggšinni er afleišing įkvaršana, t.d. žeirrar įkvöršunar aš afhenda fiskveišiaušlindina śtvöldum hópi og fęra žeim óšalsrétt aš žjóšaraušlind įn ešlilegs endurgjald til samfélagsins. Af žeirri įkvöršun hefur hlotist mikil atvinnu- og byggšaröskun. Hin margrómaša hagręšing śtgeršarinnar varš į kostnaš samfélagsins - byggšarlögin borgušu. Daginn sem skipiš er selt ķ hagręšingarskyni eša śtgeršarmašurinn selur kvótann og fer meš aušęvi sķn śr byggšarlaginu, situr eftir byggš ķ sįrum: Atvinnulaust fólk meš veršlitlar fasteignir sem kemst hvergi, en unga fólkiš lętur sig hverfa til nįms, og kemur ekki aftur. Hvernig byggšinni farnast eftir slķka atburši, er hįš öšrum skilyršum, m.a. samöngum, fjarskiptum og raforkuöryggi - en ekki sķšur innra stoškerfi og opinberri žjónustu.

Įrneshr.Gunnsteinn_Gislason_og_Olafur_Thorarensen.Gunnar Njįlsson Žaš žżšir ekki aš tala um byggšaröskun sem „ešlilega žróun", žvķ žessi žróun er mannanna verk. Hśn stafar af įkvöršunum og skilningsleysi misviturra stjórnmįlamanna sem ķ góšęrum fyrri tķša misstu sjónar af almannahagsmunum og skeyttu ekki ķ reynd um yfirlżst stefnumiš laga um jafnan bśseturétt.

Til žess aš jafna stöšu byggšanna žarf einfaldega aš taka réttar įkvaršanir, ķ samgöngumįlum, ķ atvinnu- og aušlindamįlum og viš uppbyggingu stofnana og žjónustu. Bśsetuval į aš vera réttur fólks ķ nśtķmasamfélagi.

 Stefnan er til į blaši ķ öllum žeim byggša-, samgöngu- og sóknarįętlunum sem til eru, en žeirri  stefnu žarf aš koma ķ verk.

Byggšahnignunin er ekki nįttśrulögmįl - hśn er mannanna verk.


Allan afla į markaš

Gunnar Örn Örlygsson, stjórnarmašur ķ SFŚ flutti einnig tölu. Ķ hans mįli kom fram aš fiskvinnslur SFŚ greiša žrišjungi hęrra verš fyrir hrįefni til vinnslu en fiskvinnslur LĶŚ. 

Žaš er furšulegt hversu lķtill hljómgrunnur hefur veriš mešal rįšamanna ķ gegnum tķšina viš žau sjónarmiš aš ašskilja veišar og vinnslu og setja "allan fisk į markaš" (eša a.m.k. aukinn hluta). Hęgt er aš sżna fram į žaš meš gildum rökum  aš ašgeršir ķ žį įtt myndu stušla aš ešlilegri veršmyndun, heilbrigšari samkeppnisskilyršum, aukinni atvinnu og ekki sķst -- sem skżrsla KPMG leišir ķ ljós -- auknum tekjum hins opinbera.

Žaš er aušvitaš undarlegt aš sjį hvernig žeir sem mest hafa višraš sig upp viš markašsöflin gegnum tķšina hafa stašiš fastast gegn žessu ķ reynd. Ķ ljós kemur aš hinir meintu markašspostular žessa lands eru ekki aš berjast fyrir heilbrigšum markašsskilyršum heldur fįkeppni og sérhagsmunum stórfyrirtękja og samsteypa. Merkin sżna verkin. 

Ķ žvķ sambandi var fróšlegt aš hlusta į Jóhannes I Kolbeinsson framkvęmdastjóri Kortažjónustunnar lżsa okkar bįgborna, ķslenska samkeppnisumhverfi - slöku eftirliti, veikburša Samkeppnisstofnun, slöppu lagaumhverfi. Ofan į allt bętist aš hans sögn aš helstu hagsmunasamtök atvinnulķfsins SAA hafa lagst į sveif meš stórfyrirtękjum aš slaka į framkvęmd samkeppnislaga.  

Jį, žaš hefur lengi skort į heildarsżn ķ žessum efnum ķ okkar litla samfélagi žar sem sterk öfl takast į um mikla hagsmuni, og svķfast einskis. Umhverfiš ķ śtgerš og fiskvinnslu er ekki hvaš sķst dęmi um žaš.

Ég hef lengi talaš fyrir ašskilnaši veiša og vinnslu sem og žvķ aš allur afli (eša a.m.k. vaxandi hluti) fari į markaš, og lagt fram tillögur žar aš lśtandi.

Ķ ljósi žess hvernig ašrir žingmenn tjįšu sig ķ pallborši fundarins, er žess vonandi aš vęnta aš skilningur į žessu sjónarmiši sé eitthvaš aš glęšast, og aš viš munum sjį žess merki ķ tillöguflutningi į Alžingi innan tķšar.


Žjóškirkjan okkar

Ķ dag ręddum viš ķ žinginu um stöšu Žjóškirkjunnar.

Ķ nżafstašinni žjóšaratkvęšagreišslu um tillögur aš nżrri stjórnarskrį var sérstaklega spurt um afstöšu almennings til žjóškirkjunnar. Nišurstašan var afgerandi: Ķslendingar vilja žjóškirkju.

 Žjóškirkjan hefur veigamiklu hlutverki aš gegna ķ samfélagin okkar. Hśn hefur lögbundnar skyldur, menningarlegar og félagslegar. Kirkjan hefur veriš žaš skjól sem tugžśsundir Ķslendinga hafa leitaš til ķ sorgum og gleši, jafnt ķ einkalķfi sem og ķ žjóšlķfinu sjįlfu, t.d. žegar įföll hafa duniš yfir žjóšina.

 Sķšustu įr hafa veriš kirkjunni erfiš ķ margvķslegum skilningi – ekki sķst fjįrhagslega. Lķkt og ašrar stofnanir žjóšfélagsins hefur žjóškirkjan tekist į viš mikinn nišurskurš, sem – žegar grannt er skošaš – viršist umtalsvert meiri en öšrum stofnunum hefur veriš ętlaš.

 Megintekjustofnar Žjóškirkjunnar eru tveir. Annars vegar greišsla fyrir eignir sem Žjóškirkjan afsalaši til rķkissjóšs 1997 og hins vegar skil į félagsgjaldi sem rķkiš tók aš sér aš innheimta og var įriš 1987 umreiknaš ķ tiltekiš hlutfall tekjuskatts.

 Ķ ljós hefur komiš aš frį og meš fjįrlögum 2009 hafa bįšir ofangreindir tekjustofnar žjóškirkjunnar veriš skertir umtalsvert.

 Aš teknu tilliti til veršžróunar, nemur skeršing sóknargjalda um 20% . Viš žetta bętist hagręšingarkrafan sem gerš er til allra stofnana samfélagsins, žar į mešal kirkjunnar žvķ hśn hefur mįtt sęta umtalsveršri skeršingu į lögbundnum og samningsbundnum framlögum. Žį hefur einnig oršiš tilfinnanleg fękkun gjaldenda ķ sumum sóknum. Aš sögn žeirra sem til žekkja er žetta nś žegar fariš aš hafa veruleg įhrif į žjónustu kirkjunnar um allt land,  žar į mešal grunnžjónustuna - sjįlft helgihaldiš, sįlgęsluna, ęskulżšsstarfiš og lķknarmįlin. Žaš er mikiš įhyggjuefni.  

 Fjįrhagsstaša margra kirkna śti į landi er žannig aš hśn rétt nęgir til aš greiša hita, rafmagn og önnur lögbundin śtgjöld, fjįrmunir til safnašarstarfs eru ekki til stašar. Gušsžjónustum er žvķ fękkaš og fjįrmunir til venjulegs višhalds eigna er ekki fyrir hendi.  Žeir varasjóšir sem til voru eru vķša žurrausnir og komiš aš enn frekari nišurskurši.

 Ķ  stęrri sóknum ķ žéttbżli er barna- og ęskulżšsstarf ķ hęttu vegna žess aš sóknir geta ekki greitt fyrir žaš, en žaš er žaš starf sem vķšast hvar var reynt aš hlķfa. Sömu sögu er aš segja um eldriborgarastarf, fulloršinsfręšslu, kęrleiksžjónustu og lķknarmįl.

 Viš svo bśiš mį ekki standa. Į mešan viš höfum žjóškirkju ķ landinu, veršum viš aš bśa svo aš henni aš hśn geti sinn lögbundnu hlutverki sķnu og skyldum. 

Andleg umönnun er allt eins mikilvęgt  og önnur umönnun – ekki sķst į erfišum tķmum lķkum žeim sem viš höfum upplifaš undanfarin įr. Mašurinn lifir ekki į braušinu einu saman.


Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband